Naslovna Hrvatski > Turistički vodič > Rapska fjera

Rapska fjera

Od nedavna se uz proslavu u čast Sv. Kristofora održava i 'Rapska fjera - Dani Srednjeg vijeka'; svetkovina u duhu srednjega vijeka u kojoj se obnavljaju i prezentiraju običaji, zanati, život i duh otočnog srednjovjekovlja.

"Fjera" se odvija na otvorenoj sceni - na uličicama najstarijeg dijela grada - Kaldanca, a u njoj osim Rabljana sudjeluju i prijatelji iz Montegiardina - Republike San Marino.

Pred mnogobrojnim znatiželjnicima odigravaju se davne priče, kuje se novac, pletu košare, obrađuje kamen, drvo, a svoje umijeće na Pijaceti pokazuju keramičari, slikari, medari, cvjećarice, glagoljaši, dok se u galeriji PiK smjestilo srednjovjekovno seosko domaćinstvo: žene češljaju vunu, tkaju, melje se brašno, mijesi kruh.

Odjekuje klapska i kumparska pjesma. Rapski samostreličari rado otkrivaju tajne rukovanja samostrelom dok na ulicama grada bubnjevi upozoravaju na privođenje kažnjenika. Fjera kulminira natjecanjem samostreličara i vatrometom.

Rapska fjera

Jedinstven u Hrvatskoj, srednjevjekovni ljetni sajam „Rabska fjera“ temelji se na povijesnom nasljeđu, te predstavlja u 2002. godini ponovno obnovljene općinske blagdane proglašene prvi put 21.07.1364. godine te je najveća vrijednost u njegovanju i razvijanju autohtonih i tradicijskih vrijednosti. Općinske blagdane „Rabske ferije“ proglasilo je Veliko Vijeće Grada Raba 21.07.1364. godine u počast Kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana i u počast Sv. Kristoforu zaštitniku Grada Raba te su se održavale u svrhu štovanja moći Sv. Kristofora koje su prema legendi spasile Rab.

Sudionici Rabske fjere su obrtnici i zanatlije na otoku Rabu koji se aktivno bave i osiguravaju egzistenciju zanatima koji su postojali i osiguravali egzistenciju u srednjem vijeku te udruge i kulturno umjetnička društva koje se na dobrovoljnoj bazi bave tradicionalnim zanatima i njeguju tradicijske vrijednosti i izradu domaćih proizvoda i način življenja. Obnovljene svečanosti «Rabske fjere» održavaju se u skraćenom terminu na tri dana: 25.07. blagdan sv. Jakova, 26.07. blagdan sv. Ane i 27.07. blagdan sv. Kristofora. U vremenu od od 21:00 do 00:30sati.

Značaj i učinak i smisao najbolje dosada opisao je hrvatski akademik Slobodan Novak u predgovoru katalogu „Rabske fjere“ iz kojega smo izabrali slijedeći citat:

„Rabska fjera“…
„… je, naprotiv, upravo dostojanstvena svečanost, kao što je i bila inaugurirana prije šest i po stoljeća. I nije isprazna sjajna parada, nego doista izraz želje da se, makar i samo intuicijom, prodre u tminu prošlih vjekova gdje su još prepoznatljive sjene naših predaka; da se sagledaju vlastiti korijeni, da se potvrdi i učvrsti svoj identitet. Da se, ispremreženi i oslobođeni/sputani sofisticiranim suvremenim tehnologijama, podsjetimo na ljepotu rada ruku, i vještinu prstiju, na žuljeve umjesto rukavica, na sudbinsku povezanost s prirodom, sa zemljom i morem; na duhovno i materijalno stvaralaštvo naših starih, njihovu individualnu inokosnu kreativnost, koju vrijeme ekipnoga rada, tekućih vrpca i strojne konfekcije pomalo zaboravlja.“